Sve o leasingu

Početkom 20. stoljeća veće su europske metropole imale na tisuće automobila koji su polako počela preuzimati dominaciju nad konjima i kočijama kao buduće moderno prometno sredstvo.
Za razliku od njih, Zagreb je bio miran, tihi grad na rubu austrougarske provincije čiji su mir remetili isključivo konji, zaprege, omnibusi, fijakeri i tek pokoji biciklist.

Prvi linijski konjski omnibus uveden je godine 1844. Kao javni gradski prijevoz, a prevozio je putnike od Željezničke stanice do hotela Tri gavrana i Caru austrijanskom. Ljeti su vozili na Savu. Brzina im je bila 8 km/h, a prevozili su do 30 putnika. Vožnja u oba smjera po prašnjavoj cesti trajala je pola sata i stajala je 10 krajcara. U omnibuse se ulazilo sa svih strana, dok je ispred bio vozač, a u slučaju kiše mogao se podići krov.

Prvi automobil na zagrebačkim ulicama pojavljuje se 1901.

Zagrepčanin Slavoljub Penkala izumio je 1906. mehaničku olovku i nalivpero.

​1901. Ferdinand Budicki iz Zagreba dovozi prvi automobil marke „opel“ u Zagreb i otvara u Zagrebu „Prvu hrvatsku mehaničku popravljaonu i trgovinu automobila, dvokolica, šivaljki i gramofona“.

Do godine 1928. prodavao je automobile marke opel, ford, ultramobile, overland, daimler, dvokolice i motore johann puch i laurin klement.
Organizira tečajeve popravljanja automobila, šivanja i brzog kuhanja.

Tadija Bartolović dovozi u Zagreb fijaker-taksi marke „nesselsdorfer“. 

Ivan Dirnbacher prodaje i servisira automobile i motore u Zagrebu.

Braća Meštrović dovoze tri automobila marke „bolee“ u Zadar.

1914. Alma Balley u "opelu" položila vozački ispit i postala prva hrvatska vozačica.

U Zagrebu je evidentirano 90 automobila i 85000 stanovnika, dok istovremeno u Beču prometuje 7000, a u Berlinu 9000 automobila.

1923. Otvaraju se zastupništva za Mercedes, Horch, Overland, Ford, Renault, Citroen, Hudson Essex i Daimler u Zagrebu.

Tehnička ograničenja prvih automobila: imali su acetilenske lampe koje su slabo svijetlile i trebalo ih je puniti svakih nekoliko sati. Gume su se bušile nekoliko puta na svakoj malo dužoj vožnji pa ih je trebalo krpati na licu mjesta. Rezervni su se dijelovi čekali danima i tjednima pa su automobili do popravka morali stajati na cestama. Ako su posrijedi bili manji kvarovi, trebalo je angažirati konjsku zapregu da odvuče automobil do mehaničara. Prvi modeli nisu imali krov pa je kiša padala po glavama vozača.

Uz sve nabrojeno, prvi su automobili bili tvrdi, nezgrapni i tražili su veliku vještinu vožnje.

Infrastruktura toga doba bila je dodatni problem. Do godine 1941. Hrvatska je imala samo 154 asfalta, dok je na području pod talijanskom vlašću bilo dodatnih 218 km. Ceste i putovi nisu bili održavani.
Blato, loš makadam, odroni zemlje bili su svakodnevica prvih vozača.

Početak automobilizma bio je vezan za elitni automobilistički sport te je još godinama bio udaljen od poimanja ozbiljnog prometa.
Zagreb je 1913. godine imao 120.000 stanovnika.
U Hrvatskoj je zabilježeno 269 automobila, 22 autobusa i 69 motocikala. U isto vrijeme u Beču prometuje 7000, a u Berlinu 9000 automobila.

Austrougarske autoutrke dale su poticaj za razvoj automobilističke kulture u Hrvatskoj, a iste su 1908, 1911, 1913 i 1914 godine prolazile kroz Hrvatsku i gdje su građani prvi put mogli vidjeti veći broj automobila na jednom mjestu.

Prvi automobil Ferdinanda Budickog bio je dvije godine star „opel“ koji je stajao 20 prosječnih plaća, što dovoljno govori o tome koliko je automobil bio privilegirana i ekskluzivna pojava.

Baruni, grofovi, plemići, tvorničari, gradonačelnici, arhitekti, doktori i trgovci i njihovi “šoferi“ gradili su jedan novi svijet koji je samo osam godina od pojave prvog automobila dobio svoj oblik u osnivanju Hrvatskog automobilnog kluba 1906. godine u Zagrebu.

U Zagrebu je godine 1910. popisano 79.038 stanovnika, a u industriji je bilo zaposleno 6.470 radnika.
Počela je elektrifikacija tramvajske mreže. Ilica od Jelačićeva trga do Mesničke ulice pokrivena je asfaltom, prva u Zagrebu.

Slavoljub Penkala poletio je nekoliko desetaka metara na uzletištu u Črnomercu zrakoplovom koji je sam konstruirao. Iste je godine Edvard Rusijan privi u avionu poletio nad Zagrebom.

Godine 1911. tiskan je prvi telefonski imenik Zagreba s približno 2000 pretplatnika.

1920. U Zagrebu evidentirano 200 automobila. Osnovan Klub autošofera u Zagrebu.

1938. Iz Njemačke u Jugoslaviju uvezeno je 3030 putničkih i 1325 teretnih automobila. Porastom od 50% Njemačka je istisnula SAD s prvog mjesta po proizvodnji automobila.